Zagađenje vanjskog zraka i struktura i funkcija mozga od djetinjstva do mlađe odrasle dobi: Metodološki pregled MRI studija mozga.
Frontiers in public health
Sažetak istraživanja
Zagađenje vanjskog zraka prepoznato je kao novi ekološki neurotoksin. Studije su počele da koriste magnetnu rezonancu mozga (MRI) da bi istražile kako zagađenje vazduha može negativno uticati na mozak u razvoju. Sproveden je sistematski pregled kako bi se procijenili i sintetizirali prijavljeni dokazi iz MRI studija o tome kako izlaganje zagađenom zraku u ranom životu utiče na neurorazvoj. Koristeći PubMed i Web of Knowledge, izvršili smo sistematsko pretraživanje, nakon čega je uslijedio strukturalni pregled originalnih članaka s podacima o izloženosti na nivou pojedinca i koji su zadovoljili druge kriterije za uključivanje. Identificirano je šest studija, svaka uzorkovana iz 3 grupe djece u Španiji, Holandiji i Sjedinjenim Državama. Sve studije su uključivale jednokratnu procjenu MRI mozga kada su djeca imala 6-12 godina. Zagađivači zraka iz saobraćaja i/ili regionalnih izvora, uključujući policiklične aromatične ugljovodonike (PAH), dušikov dioksid, elementarni ugljik, čestice (n = 1), tokom djetinjstva (n = 3) ili oboje (n = 2), korištenjem ličnog praćenja i biomarkera urinarnog zemljišta (n = 1), uzorkovanja zraka u školama (regresijski model 4), na osnovu prebivališta (n = 2). Zapažene su veze između izloženosti i mozga, uključujući: manju površinu bijele tvari (n = 1) i mikrostrukturu (n = 1); specifični obrasci kortikalne tankosti (n = 1) i manje zapremine i/ili manje gustine unutar kaudata (n = 3); izmijenjena funkcionalna povezanost u stanju mirovanja (n = 2) i moždana aktivnost prema senzornim stimulansima (n = 1). Preliminarni nalazi sugeriraju da zagađivači zraka na otvorenom mogu utjecati na MRI strukturu i funkciju mozga, ali ograničenja ističu da dizajn budućih studija neuroimaginga zagađenja zraka treba uključiti perspektivu razvojne neuroznanosti, uzimajući u obzir vrijeme izlaganja, starost populacije u istraživanju i najprikladnije prekretnice u neurorazvoju.
Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom
Outdoor Air Pollution and Brain Structure and Function From Across Childhood to Young Adulthood: A Methodological Review of Brain MRI Studies.
Outdoor air pollution has been recognized as a novel environmental neurotoxin. Studies have begun to use brain Magnetic Resonance Imaging (MRI) to investigate how air pollution may adversely impact developing brains. A systematic review was conducted to evaluate and synthesize the reported evidence from MRI studies on how early-life exposure to outdoor air pollution affects neurodevelopment. Using PubMed and Web of Knowledge, we conducted a systematic search, followed by structural review of original articles with individual-level exposure data and that met other inclusion criteria. Six studies were identified, each sampled from 3 cohorts of children in Spain, The Netherlands, and the United States. All studies included a one-time assessment of brain MRI when children were 6-12 years old. Air pollutants from traffic and/or regional sources, including polycyclic aromatic hydrocarbons (PAHs), nitrogen dioxide, elemental carbon, particulate matter ( n = 1), during childhood ( n = 3), or both ( n = 2), using personal monitoring and urinary biomarkers ( n = 1), air sampling at schools ( n = 4), or a land-use regression (LUR) modeling based on residences ( n = 2). Associations between exposure and brain were noted, including: smaller white matter surface area ( n = 1) and microstructure ( n = 1); region-specific patterns of cortical thinness ( n = 1) and smaller volumes and/or less density within the caudate ( n = 3); altered resting-state functional connectivity ( n = 2) and brain activity to sensory stimuli ( n = 1). Preliminary findings suggest that outdoor air pollutants may impact MRI brain structure and function, but limitations highlight that the design of future air pollution-neuroimaging studies needs to incorporate a developmental neurosciences perspective, considering the exposure timing, age of study population, and the most appropriate neurodevelopmental milestones.
Izvorni podaci
- DOI
- 10.3389/fpubh.2019.00332
- PMID
- 31867298
- PMCID
- PMC6908886
- Provjereno
- 2026-07-26
Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.
Pregledaj originalni članak na engleskom