Mikroplastična kontaminacija vode za piće: sistematski pregled.
PloS one
Sažetak istraživanja
Pozadina Mikroplastika (MP) je sveprisutna u okolišu, uključujući ljudski lanac ishrane; vjerovatno važan faktor koji doprinosi izloženosti ljudi je voda za piće.
Cilj Preduzeti sistematski pregled kontaminacije vode za piće MP i procijeniti kvantitativne izloženosti.
Metode Primijenjeni protokol za sistematski pregled objavljen je u PROSPERO-u (PROSPERO 2019, Registracijski broj: CRD42019145290). MEDLINE, EMBASE i Web of Science pretraženi su od lansiranja do 3. juna 2020., odabirom studija koje su koristile proceduralne prazne uzorke i validiranu metodu za analizu sastava čestica. Studije su pregledane u okviru narativne analize. Korišten je alat za procjenu rizika od pristrasnosti (RoB).
Rezultati U pregled je uključeno 12 studija: šest za vodu iz slavine (TW) i šest za flaširanu vodu (BW). Metaanaliza nije bila prikladna zbog visoke statističke heterogenosti (I2>95%). Sedam studija je ocijenjeno niskim RoB i sve su potvrdile kontaminaciju vode za piće MP. Najčešći polimeri identifikovani u uzorcima su polietilen tereftalat (PET) i polipropilen (PP), metodološka varijabilnost je primećena kroz eksperimentalne protokole. Na primjer, minimalna veličina ekstrahiranih i analiziranih čestica, koja je varirala od 1 do 100 μm, smatra se kritičnom u prijavljenim podacima. Maksimalna prijavljena kontaminacija MP je bila 628 MPs/L za TW i 4889 MPs/L za BW, otkrivena u evropskim uzorcima. Na osnovu tipičnih podataka o potrošnji, ovo se može ekstrapolirati na maksimalan godišnji unos odraslih ljudi od 458.000 MPs za TW i 3,569,000 MPs za BW.
Zaključci Ovo je prvi sistematski pregled koji ocjenjuje kvalitet postojećih dokaza o kontaminaciji vode za piće MP i procjenjuje izloženost ljudi. Treba usvojiti princip predostrožnosti kako bi se odgovorilo na zabrinutost o mogućim efektima na zdravlje ljudi od konzumiranja MP-a. Buduća istraživanja bi trebala imati za cilj standardizaciju eksperimentalnih protokola kako bi se pomoglo upoređivanju i podizanju kvaliteta.
Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom
Microplastic contamination of drinking water: A systematic review.
Background Microplastics (MPs) are omnipresent in the environment, including the human food chain; a likely important contributor to human exposure is drinking water.
Objective To undertake a systematic review of MP contamination of drinking water and estimate quantitative exposures.
Methods The protocol for the systematic review employed has been published in PROSPERO (PROSPERO 2019, Registration number: CRD42019145290). MEDLINE, EMBASE and Web of Science were searched from launch to the 3rd of June 2020, selecting studies that used procedural blank samples and a validated method for particle composition analysis. Studies were reviewed within a narrative analysis. A bespoke risk of bias (RoB) assessment tool was used.
Results 12 studies were included in the review: six of tap water (TW) and six of bottled water (BW). Meta-analysis was not appropriate due to high statistical heterogeneity (I2>95%). Seven studies were rated low RoB and all confirmed MP contamination of drinking water. The most common polymers identified in samples were polyethylene terephthalate (PET) and polypropylene (PP), Methodological variability was observed throughout the experimental protocols. For example, the minimum size of particles extracted and analysed, which varied from 1 to 100 μm, was seen to be critical in the data reported. The maximum reported MP contamination was 628 MPs/L for TW and 4889 MPs/L for BW, detected in European samples. Based on typical consumption data, this may be extrapolated to a maximum yearly human adult uptake of 458,000 MPs for TW and 3,569,000 MPs for BW.
Conclusions This is the first systematic review that appraises the quality of existing evidence on MP contamination of drinking water and estimates human exposures. The precautionary principle should be adopted to address concerns on possible human health effects from consumption of MPs. Future research should aim to standardise experimental protocols to aid comparison and elevate quality.
Izvorni podaci
- DOI
- 10.1371/journal.pone.0236838
- PMID
- 32735575
- PMCID
- PMC7394398
- Provjereno
- 2026-07-26
Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.
Pregledaj originalni članak na engleskom