Efikasnost nosive tehnologije gornjih ekstremiteta za poboljšanje aktivnosti i učešća kod odraslih osoba koje su preživjele moždani udar: sistematski pregled.
Journal of medical Internet research
Sažetak istraživanja
Pozadina S napretkom tehnologije, usvajanje nosivih uređaja postalo je održiv dodatak rehabilitaciji nakon moždanog udara. Oštećenje gornjih ekstremiteta (UL) pogađa do 77% osoba koje su preživjele moždani udar, što utiče na njihovu sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Međutim, uprkos povećanju istraživanja koja istražuju ove uređaje za rehabilitaciju UL, malo se zna o njihovoj efikasnosti.
Cilj Ovaj pregled je imao za cilj procjenu efikasnosti UL nosive tehnologije za poboljšanje aktivnosti i učešća kod odraslih osoba koje su preživjele moždani udar.
Metode Uključena su randomizirana kontrolirana ispitivanja (RCT) i randomizirana uporediva ispitivanja UL nosive tehnologije za rehabilitaciju nakon moždanog udara. Primarne mjere ishoda bile su validirane mjere aktivnosti i učešća kako je definisano Međunarodnom klasifikacijom funkcionisanja, invaliditeta i zdravlja. Pretraživane su baze podataka MEDLINE, Web of Science (Core collection), CINAHL i Cochrane Library. Cochrane Risk of Bias Tool korišten je za procjenu metodološkog kvaliteta RCT-ova i Downs and Black instrumenta za kvalitet ne RCT-ova.
Rezultati U pregled smo uključili 11 studija sa ukupno 354 učesnika na početku i 323 učesnika na završnom praćenju, uključujući kontrolne grupe i učesnike nakon moždanog udara. Tip i težina moždanog udara kod učesnika su varirali. Samo 1 studija je otkrila značajne razlike između grupa za funkcionisanje i aktivnost sistema (P≤.02). 11 uključenih studija u ovom pregledu imale su male veličine uzorka u rasponu od 5 do 99 učesnika u prosječnoj (prosječnoj) dobi od 57 godina.
Zaključci Ovaj pregled je istakao niz razloga za beznačajne nalaze u ovoj oblasti, uključujući male veličine uzorka i prikladnost metodologije za složene intervencije. Međutim, tehnologija ima potencijal da mjeri rezultate, pruži povratne informacije i angažuje korisnike izvan kliničkih sesija. Ovo bi moglo pružiti platformu za motiviranje preživjelih od moždanog udara da provedu više rehabilitacije u odsustvu terapeuta, što bi moglo maksimizirati oporavak. Probna registracija PROSPERO CRD42017057715; https://www.crd.york.ac.uk/prospero/display_record.php?RecordID=57715.
Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom
Effectiveness of Upper Limb Wearable Technology for Improving Activity and Participation in Adult Stroke Survivors: Systematic Review.
Background With advances in technology, the adoption of wearable devices has become a viable adjunct in poststroke rehabilitation. Upper limb (UL) impairment affects up to 77% of stroke survivors impacting on their ability to carry out everyday activities. However, despite an increase in research exploring these devices for UL rehabilitation, little is known of their effectiveness.
Objective This review aimed to assess the effectiveness of UL wearable technology for improving activity and participation in adult stroke survivors.
Methods Randomized controlled trials (RCTs) and randomized comparable trials of UL wearable technology for poststroke rehabilitation were included. Primary outcome measures were validated measures of activity and participation as defined by the International Classification of Functioning, Disability, and Health. Databases searched were MEDLINE, Web of Science (Core collection), CINAHL, and the Cochrane Library. The Cochrane Risk of Bias Tool was used to assess the methodological quality of the RCTs and the Downs and Black Instrument for the quality of non RCTs.
Results In the review, we included 11 studies with collectively 354 participants at baseline and 323 participants at final follow-up including control groups and participants poststroke. Participants' stroke type and severity varied. Only 1 study found significant between-group differences for systems functioning and activity (P≤.02). The 11 included studies in this review had small sample sizes ranging from 5 to 99 participants at an average (mean) age of 57 years.
Conclusions This review has highlighted a number of reasons for insignificant findings in this area including low sample sizes and the appropriateness of the methodology for complex interventions. However, technology has the potential to measure outcomes, provide feedback, and engage users outside of clinical sessions. This could provide a platform for motivating stroke survivors to carry out more rehabilitation in the absence of a therapist, which could maximize recovery. Trial registration PROSPERO CRD42017057715; https://www.crd.york.ac.uk/prospero/display_record.php?RecordID=57715.
Izvorni podaci
- DOI
- 10.2196/15981
- PMID
- 31913131
- PMCID
- PMC6996755
- Provjereno
- 2026-07-26
Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.
Pregledaj originalni članak na engleskom