Totalna artroplastika koljena potpomognuta robotskom rukom povezana je s poboljšanom preciznošću i rezultatima koje je pacijent prijavio: sistematski pregled i metaanaliza.
Knee surgery, sports traumatology, arthroscopy : official journal of the ESSKA
Sažetak istraživanja
Ovaj sistematski pregled i meta-analiza provedeni su kako bi se uporedila tačnost primijenjenih tehnika pozicioniranja, poravnanja i balansiranja komponenti, ishoda koje je prijavio pacijent i komplikacija totalne artroplastike koljena potpomognute robotskom rukom (RATKA) s ručnim TKA (mTKA) i povezanom krivom učenja. Pretraživanje PubMed-a, Medline-a i Google Scholar-a obavljeno je u oktobru 2020. prema PRISMA smjernicama. Pojmovi za pretragu uključivali su "robotski", "koleno" i "artroplastika". Kriterijumi za uključivanje bili su objavljeni klinički istraživački članci koji izvještavaju o krivulji učenja za RATKA i oni koji upoređuju tačnost položaja komponente, tehnike poravnanja i balansiranja, funkcionalne ishode ili komplikacije s mTKA. Identificirano je 198 članaka, nakon skrininga punog teksta, 16 studija je zadovoljilo kriterije uključivanja i prijavilo krivulju učenja rTKA (n=5), tačnost pozicioniranja komponenti (n=6), tehnike poravnanja i balansiranja (n=7), funkcionalne ishode (n=7) ili komplikacije (n=5). Dvije studije su objavile krivulju učenja koristeći CUSUM analizu kako bi se uspostavila tačka savijanja za stručnost koja se kretala od 7 do 11 slučajeva i nije bilo krive učenja za tačnost pozicioniranja komponenti. Meta-analiza je pokazala značajno manju razliku između planirane pozicije i pozicije implantirane komponente, a širenje je bilo uže za RATKA u poređenju sa mTKA grupom (femur koronalni: prosjek 1,31, 95% interval pouzdanosti (CI) 1,08-1,55, p<0,00001; srednja tibija 1.56% CI: koronalna femur 1,32-1,81, p<0,00001). Tri studije su izvijestile o korištenju različitih tehnika poravnanja i balansiranja između mTKA i RATKA, dvije studije su koristile isto za obje grupe, a dvije studije nisu navele metode korištene u njihovim RATKA grupama. RATKA je rezultirala boljim rezultatom društva koljena u poređenju sa mTKA u kratkoročnom i srednjoročnom praćenju (95% CI [- 1,23, - 0,51], p=0,004). Nije bilo razlike u artrofibrozi, površinskoj i dubokoj infekciji, dehiscenciji rane ili ukupnoj stopi komplikacija. RATKA je pokazala poboljšanu preciznost pozicioniranja komponenti i rezultate koje je prijavio pacijent. Krivulja učenja RATKE za vrijeme rada bila je između 7 i 11 slučajeva. Buduće dobro osmišljene studije o RATKA treba da izvještavaju o tehnikama poravnanja koljena i balansiranja koje se koriste kako bi se omogućila bolja poređenja o tome koje tehnike maksimiziraju ishode pacijenata. Nivo dokaza III.
Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom
Robotic-arm assisted total knee arthroplasty is associated with improved accuracy and patient reported outcomes: a systematic review and meta-analysis.
This systematic review and meta-analysis were conducted to compare the accuracy of component positioning, alignment and balancing techniques employed, patient-reported outcomes, and complications of robotic-arm assisted total knee arthroplasty (RATKA) with manual TKA (mTKA) and the associated learning curve. Searches of PubMed, Medline and Google Scholar were performed in October 2020 using PRISMA guidelines. Search terms included "robotic", "knee" and "arthroplasty". The criteria for inclusion were published clinical research articles reporting the learning curve for RATKA and those comparing the component position accuracy, alignment and balancing techniques, functional outcomes, or complications with mTKA. There were 198 articles identified, following full text screening, 16 studies satisfied the inclusion criteria and reported the learning curve of rTKA (n=5), component positioning accuracy (n=6), alignment and balancing techniques (n=7), functional outcomes (n=7), or complications (n=5). Two studies reported the learning curve using CUSUM analysis to establish an inflexion point for proficiency which ranged from 7 to 11 cases and there was no learning curve for component positioning accuracy. The meta-analysis showed a significantly lower difference between planned component position and implanted component position, and the spread was narrower for RATKA compared with the mTKA group (Femur coronal: mean 1.31, 95% confidence interval (CI) 1.08-1.55, p<0.00001; Tibia coronal: mean 1.56, 95% CI 1.32-1.81, p<0.00001). Three studies reported using different alignment and balancing techniques between mTKA and RATKA, two studies used the same for both group and two studies did not state the methods used in their RATKA groups. RATKA resulted in better Knee Society Score compared to mTKA in the short-to-mid-term follow up (95%CI [- 1.23, - 0.51], p=0.004). There was no difference in arthrofibrosis, superficial and deep infection, wound dehiscence, or overall complication rates. RATKA demonstrated improved accuracy of component positioning and patient-reported outcomes. The learning curve of RATKA for operating time was between 7 and 11 cases. Future well-powered studies on RATKAs should report on the knee alignment and balancing techniques utilised to enable better comparisons on which techniques maximise patient outcomes.Level of evidence III.
Izvorni podaci
- DOI
- 10.1007/s00167-021-06464-4
- PMID
- 33547914
- PMCID
- PMC9309123
- Provjereno
- 2026-07-26
Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.
Pregledaj originalni članak na engleskom