Markeri upala i infekcija u likvoru kod šizofrenije i afektivnih poremećaja: sistematski pregled i meta-analiza.
Molecular psychiatry
Sažetak istraživanja
Infekcije i upalni procesi povezani su s razvojem šizofrenije i afektivnih poremećaja; međutim, nijedna studija još uvijek nije sistematski pregledala sve dostupne studije o imunološkim promjenama cerebrospinalne tekućine (CSF).
Cilj nam je bio da sistematski pregledamo imunološke nalaze CSF u spektru šizofrenije i afektivnih poremećaja. Identifikovali smo sve studije koje istražuju inflamatorne markere CSF kod osoba sa šizofrenijom ili afektivnim poremećajima objavljene pre 23. marta 2017. pretražujući PubMed, CENTRAL, EMBASE, Psychinfo i LILACS. Pretraživanje literature, ekstrakciju podataka i procjenu pristranosti izvršila su dva nezavisna recenzenta. Meta-analize sa standardizovanom srednjom razlikom (SMD) uključujući 95% intervale pouzdanosti (CI) su izvedene na kontrolnim studijama koje su bile zdrave za slučajeve. Identifikovali smo 112 studija CSF objavljenih između 1942.-2016., a 32 kontrolne studije zdravih slučajeva mogle bi biti uključene u meta-analize. Studije su se razlikovale u odnosu na spolnu distribuciju, starost, trajanje bolesti, liječenje, istražene biomarkere i da li se regrutacija dogodila uzastopno ili na osnovu kliničkih indikacija. Odnos CSF/serum albumina bio je povećan kod šizofrenije (1 studija [54 pacijenta]; SMD = 0,71; 95% CI 0,33-1,09) i afektivnih poremećaja (4 studije [298 pacijenata]; SMD = 0,41; 95% CI = 0,23-0,60%), u poređenju sa zdravim kontrolnim osobama. Ukupni protein CSF bio je povišen i kod šizofrenije (3 studije [97 pacijenata]; SMD = 0,41; 95% CI 0,15-0,67, I 2 = 0%) i kod afektivnih poremećaja (2 studije [53 pacijenta]; SMD = 0,80; 95% CI = 2 0,39-1%). Omjer IgG je povećan kod šizofrenije (1 studija [54 pacijenta]; SMD = 0,68; 95% CI 0,30-1,06), dok je omjer IgG albumina smanjen (1 studija [32 pacijenta]; SMD = -0,62; 95% CI -1,123 do -0). Nivoi interleukina-6 (IL-6) (7 studija [230 pacijenata]; SMD = 0,55; 95% CI 0,35-0,76; I 2 = 1%) i nivoi IL-8 (3 studije [95 pacijenata]; SMD = 0,46; 95% CI = 0,17-0,75% CI = 0,17-0,75% nisu bili značajno povećani, ali nisu bili značajno povećani u s. kod afektivnih poremećaja. Većina preostalih inflamatornih markera nije se značajno razlikovala od zdravih kontrola u meta-analizama. Međutim, u studijama koje nisu uključivale zdrave kontrole, abnormalnosti CSF su bile češće, a dvije studije su otkrile ponovnu dijagnozu zavisnu od CSF-a u 3,2-6%. Trenutni nalazi sugeriraju da šizofrenija i afektivni poremećaji mogu imati abnormalnosti CSF uključujući znakove oštećenja krvno-moždane barijere i upale. Međutim, dostupni dokazi ne dopuštaju bilo kakav čvrst zaključak jer su sve studije pokazale barem određeni stepen pristranosti i uvelike nedostajale uključivanje zbunjujućih faktora. Štaviše, samo nekoliko studija koje su ispitivale iste parametre sa zdravim kontrolama i nedostaju visokokvalitetne longitudinalne studije CSF, uključujući uticaj psihotropnih lekova, faktore načina života i potencijalne prednosti antiinflamatornog tretmana u podgrupama sa upalom CSF.
Prikaži originalni naslov i sažetak na engleskom
Cerebrospinal fluid markers of inflammation and infections in schizophrenia and affective disorders: a systematic review and meta-analysis.
Infections and inflammatory processes have been associated with the development of schizophrenia and affective disorders; however, no study has yet systematically reviewed all available studies on cerebrospinal fluid (CSF) immune alterations. We aimed to systematically review the CSF immunological findings in schizophrenia spectrum and affective disorders. We identified all studies investigating CSF inflammatory markers in persons with schizophrenia or affective disorders published prior to March 23, 2017 searching PubMed, CENTRAL, EMBASE, Psychinfo, and LILACS. Literature search, data extraction and bias assessment were performed by two independent reviewers. Meta-analyses with standardized mean difference (SMD) including 95% confidence intervals (CI) were performed on case-healthy control studies. We identified 112 CSF studies published between 1942-2016, and 32 case-healthy control studies could be included in meta-analyses. Studies varied regarding gender distribution, age, disease duration, treatment, investigated biomarkers, and whether recruitment happened consecutively or based on clinical indication. The CSF/serum albumin ratio was increased in schizophrenia (1 study [54 patients]; SMD = 0.71; 95% CI 0.33-1.09) and affective disorders (4 studies [298 patients]; SMD = 0.41; 95% CI 0.23-0.60, I 2 = 0%), compared to healthy controls. Total CSF protein was elevated in both schizophrenia (3 studies [97 patients]; SMD = 0.41; 95% CI 0.15-0.67, I 2 = 0%) and affective disorders (2 studies [53 patients]; SMD = 0.80; 95% CI 0.39-1.21, I 2 = 0%). The IgG ratio was increased in schizophrenia (1 study [54 patients]; SMD = 0.68; 95% CI 0.30-1.06), whereas the IgG Albumin ratio was decreased (1 study [32 patients]; SMD = -0.62; 95% CI -1.13 to -0.12). Interleukin-6 (IL-6) levels (7 studies [230 patients]; SMD = 0.55; 95% CI 0.35-0.76; I 2 = 1%) and IL-8 levels (3 studies [95 patients]; SMD = 0.46; 95% CI 0.17-0.75, I 2 = 0%) were increased in schizophrenia but not significantly increased in affective disorders. Most of the remaining inflammatory markers were not significantly different compared to healthy controls in the meta-analyses. However, in the studies which did not include healthy controls, CSF abnormalities were more common, and two studies found CSF dependent re-diagnosis in 3.2-6%. Current findings suggest that schizophrenia and affective disorders may have CSF abnormalities including signs of blood-brain barrier impairment and inflammation. However, the available evidence does not allow any firm conclusion since all studies showed at least some degree of bias and vastly lacked inclusion of confounding factors. Moreover, only few studies investigated the same parameters with healthy controls and high-quality longitudinal CSF studies are lacking, including impact of psychotropic medications, lifestyle factors and potential benefits of anti-inflammatory treatment in subgroups with CSF inflammation.
Izvorni podaci
- DOI
- 10.1038/s41380-018-0220-4
- PMID
- 30116031
- PMCID
- PMC6756288
- Provjereno
- 2026-07-26
Naslov i sažetak prevedeni su automatski i prijevod može sadržavati netačnosti ili neprecizne stručne izraze. Za sve detalje, citiranje i medicinsko tumačenje pregledajte originalnu englesku verziju članka. Ne donosite zdravstvene odluke samo na osnovu ovog prijevoda.
Pregledaj originalni članak na engleskom